Komunikacijske vještine i konflikti

konfliktKomunikacija je kreator ljudskih života, našeg odnosa prema sebi i prema okolini. U poslovnoj sredini trebali bismo biti oprezni u ophođenju s kolegama i nadređenima, u ophođenju prema poslovima koje obavljamo, ali ujedno dovoljno slobodni u izražavanju naših vlastitih potreba, etičkih stavova i razumijevanja.

Kada komunikacija nije dovoljno jasna ili su informacije nedovoljne ili pogrešne, kada su stavovi pojedinaca potpuno različiti o rješenju poslovnog cilja najčešće se dolazi do konflikta. Naravno ne govori se uvijek o konfliktu na negativan način. Ponekad on ima svojih prednosti. Iz različitih pogleda na određeno pitanje mogu se iščitati mnogi čimbenici koji govore o tome gdje se krije ključni problem i koji su nedostaci u organizaciji. Kada se na takav način pristupa konfliktu govorimo o pozitivnome konfliktu koji temelj ima u kompromisima. Djelovati na način da se konflikti rješavaju kompromisima znači dobro komunicirati – saslušati, prihvatiti različito mišljenje, razmisliti o mogućem drugačijem rješenju prije nego konflikt eskalira i ne dopustiti da ' konflikti do te mjere utječu na našu sposobnost shvaćanja i mišljenja da nismo u stanju jasno vidjeti stvari oko nas i u nama samima. Kao da naše oči gube sposobnost vida, a naš pogled na nas same i na suprotnu stranu u konfliktu postaje sve jednostraniji i iskrivljeniji. Naša sposobnost razmišljanja ostaje zarobljena , a da mi toga nismo ni svjesni.' (Friedrich Glasl)

Upravo u svjesnosti nas samih i razumijevanja naših reakcija leži i rješenje za kompromisno rješavanje konflikata. Kao što bijes zamagljuje racionalno donošenje odluka tako i sukobi nastaju u prvome redu jer se čovjek osjeća povrijeđeno, osjeća da se njegov posao ne cijeni ili da je možda manje vrijedan ako mu netko kaže 'ja tako ne mislim' ili ' smatram tvoju odluku pogrešnom.'knflikt2

Upravo iz takvih suprotnih stavova trebalo bi crpiti znanje i preispitati svoje odluke i svoja razmišljanja.

' Nikada ništa nisam naučio od čovjeka koji se slaže sa mnom' rekao je Robert Heinlein.

Ako stavimo postrance samo na trenutak svoje razočaranje i pogledamo drugu stranu uvidjet ćemo da komunikacija donosi najispravnije rješenje. No, unatoč tome za kompromis su potrebne obje konfliktne strane. Ponekad se susrećemo sa situacijom gdje je jedna strana voljna na kompromisno rješenje ali od druge strane nema odaziva. Faktori za to su mnogobrojni od odgoja, drugačije kulture, svjetonazora, ali i drugačijeg vrednovanja poslovnog zadatka. Različita smo bića, različitih vjerovanja i različitih pogleda, ta različitost najviše se očituje u poslovnoj sredini za razliku od sredine u obitelji ili prijatelja gdje se ta različitost drugačije manifestira. Ono što je zajedničko poslovnoj kulturi je da smo bića koja komuniciraju i tako pronalaze zajednički jezik. 

 

Rekla bih da rješenje u gotovo svim konfliktnim situacijama postoji u jednome, u sabranosti i poštivanju različitosti. Poslodavci najčešće posežu za rješenjem konflikata na način da čuju ono što donosi najbolji rezultat, zato je potrebna svjesnost da se konflikti bilo među grupom ili pojedincima rješavaju međusobnim razgovorom u organizaciji, nastojanjem nadređenih ili objektivnijih strana da savjetuju i pomognu u donošenju kvalitetnog rješenja na dobrobit sviju jer konflikt ne bi trebao biti nedostatak kulture komuniciranja nego upravo suprotno. Konflikt bi u poslovnome okruženju trebao biti uvijek napredak u komunikaciji, odraz civiliziranog izražavanja različitosti u svrhu donošenja zajedničke odluke koja će donijeti uspjeh na poslovnome planu.

 

U tom smislu danas se puno govori o komunikacijskim vještinama. U natječajima za posao traži se vještina verbalne tako i neverbalne komunikacije.

Izgleda da su poslodavci sve više svjesni da se na komunikaciji ne 'gubi vrijeme' nego grade bolji, zdraviji i dugotrajniji poslovni rezultati.

 

Nikolina Glištra, mag. phil.